Aldina Duraković: Cilj Kulturno Umjetničkog Društva Dukat je da djeca i omladina u dijaspori nauče nešto više o našoj tradiciji

Aldina Duraković živi i radi u Norveškoj. Gospođa Duraković je još jedna od bošnjaka i bošnjakinja u dijaspori koja se bori za promociju historije, kulture, tradicije Bosne i Hercegovine, ali i same države. Trenutno obnaša funkciju Predsjednice Kulturnog Umjetničkog Društva Dukat. Aldina Duraković je u razgovoru sa Intelektualno.com predstavila rad Udruženja, te određene probleme sa kojima se bošnjačka dijaspora susreće.

Za Intelektualno.com razgovarao: Alen Borić

Intelektualno: Možete li javnosti u Bosni i Hercegovini, predstaviti Vas i Vaše Udruženje?

Duraković: Na osnivačkoj skupstini Udruženja ja sam izabrana za predsjednicu novoformiranog kulturno-umjetničkog društva. Ja nisam planirala da budem predsjednica ovog Udruženja, ali sam ipak prihvatila kandidaturu da bi mogla bit podrska svojim kolegiciama koje su aktivno radile na formiranju društva. Motivacija mi je bila da aktivno radim na očuvanju bosanskog jezika i naše kulture. Drago mi je danas kad dodjem na vježbu i vidim koliko ljudi se koristi maternim jezikom, zbog ovog Udruženja. Nadam se da ću opravdat povjerenje koje mi je ukazano na skupstini kad sam izabrana za predsjednicu. Udruženje je forimirano 2018.godine, a formalno smo registrovani u Norveškoj kao Udruženje koje ima za cilj očuvanje i promovisanje kulture i tradicije Bosne i Hercegovine. Ime udruženja je Kulturno Umjetničko Društvo Dukat. Ime smo izabrali zbog tradicionalnih dukata na nasim nošnjama. S obzirom da u posljednjih nekoliko godina u Oslu nije bilo aktivnog  kulturno-umjetničkog društva, glavni razlog za osnivanje našeg Udruženja jeste očuvanje i da naša djeca i omladina nauče nešto više o našoj tradiciji. Glavni inicijator osnivanja je naš koreograf Delila Džanić. Gospođa Džanić nosi znanje i iskustvno na ovom polju od svog oca, koji je bio koreograf u Fojnici prije agresije. Ona je iskazala želju da uči djecu nasim tradicionalnim igrama. Međutim to je bilo malo teze za izvest bez primjera starijih. Tako smo mi dobile ideju da se krene sa društvom koje će okupljat sve uzraste. Prvi učesnici smo bile mi koje smo se samo ranije okupljale i družile. Kako smo svojim nastupima predstavljali Bosansku kulturu i tradiciju u Norveškoj, broj učesnika je samo rastao. Sad mogu sa zadovoljstvom reči da danas imamo odjel za odrasle, omladinu i djecu. Udruženje nastavlja radit na promociji kulture i tradicije BiH i velika mi je radost da vam mogu reči da smo već na visše manifestacija predstavile Bosnu i Hercegovinu, i da se zbog našeg Udruženja na dosta novih mjesta u Norveškoj po prvi put zaviorila naša zastava.

Intelektualno: Kakve su bile aktivnosti do sada, koliko ste zadovoljni urađenim? Šta možemo od Udruženja očekivati u budućnosti?

Duraković: Aktivnosti su do sada bile večinom vježbe i nastupi. Od 01.03.2019. do danas smo imali 7 zvaničnih nastupa. Prvi put smo izašle na binu i predstavile se kao Udruženje na manifestaciji povodom dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Sljedeci nastup je bio nastup na svjetskom prvenstvu bh. dijaspore u malom nogometu koje se održavalo u Oslu ove godine. Ovdje su naše učesnice u bosanskim narodnim nošnjama predstavile sve države učesnice na ovom prventsvu. Na otvaranju prvenstva odigrale smo nekoliko tradicionalnih bosanskih koreografija. Imali smo i jedan nastup na koncertu Hanke Paldum. Svakako da nam je nastup zajedno sa „kraljicom sevdaha“ dao vjetar u leđa. Poslije toga su išli nastupi na raznim manifestacijama. Moram reći da sam, do sada urađenim, izuzetno zadovoljna. Od nastupa do nastupa raste naš broj učesnika, a povratne informacije su pozitivne. Mi čemo nastavit sa našim aktivnostima i u budućnosti. Nadamo se da će broj djece i omladine nastavit da raste kao i do sad, te da ćemo u budućnosti imati veći broj izvedbi naših mladih i mališana. To je u biti i nas krajnji cilj, da se djeca upoznaju i na taj način da sacuvaju svoj identitet. Mi ćemo aktivno radit i borit se da budemo jedan od nosioca bosanske kulture i tradicije u Oslu i širem regionu.

Intelektualno: Planijaru se određene aktivnosti za Dan državnosti Bosne i Hercegovine, možemo li znati o čemu se radi?

Duraković: Nama je čast sto ćemo mi ove godine organizirati centralnu manifestaciju u Oslu povodom dana Državnosti Bosne i Hercegovine. Manifestacija je zakazana za subotu 23.11.2019. Na tu manifestaciju prisustvovat će više zvanica koje su potvrdile svoj dolazak, a između ostalih i ambasador Bosne i Hercevoine u Kraljevini Norveskoj njegova ekselencija Dr. Nedim Makarevic. To nam je potvrda dobrog rada do sad, ali i podrška koja nam daje više motivacije za rad i nastavljanje promoviranja Bosne i Hercegovine. Što se tiče naših aktivnosti na ovoj manifestaciji, pripremamo našu omladinu za njihov prvi nastup. Djeca spremaju recitacije o Bosni i Hercegovini. Odrasle učesnice spremaju  nove koreografije da se predstave na ovoj manifestaciji. Ovaj nastup će biti prvi nastup naseg Udruženja gdje ćemo imat nastupe svih uzrasta. To nam je velika radost, tako se može reći da je Udruženje počelo za Dan nezavisnosti, a sad za Dan državnosti će prvi put poćeti disat punim plućima.

Intelektualno: Šta je potrebno uraditi za jačanje veze između matice Bosne i Hercegovine i dijaspore ?

Duraković: Veze se jačaju uzajamnim radom. Prvo mi koji živimo van BiH moramo shvatiti svoju odgovornost prema domovini. Naša domovina je nama svima bitna, pogotovo nama van BiH, jer mi moramo sačuvat svoj identitet i tradiciju da bi mogli svoju djecu odgojit. Zato mi moramo akitvno raditi na promociji Bosne i Hercegovine u zemljama u kojima živimo. Ali kada mi pokrenemo aktivnosti, naša domovina Bosna i Hercegovina treba ukazat podrsku takvim aktivistima. Ne mislim, pri ovome, na ekonomsku podršku, već samo neko priznanje rada tih ljudi koji odvajaju svoje slobodno vrijeme za promociju naše domovine. Takvo prizanje bi dosta ojačalo aktivnosti u dijaspori. Ljudi u BiH moraju shvatit da je nama domovina jedan veliki dio života i da podrška iz domovine nama daje jaku motivaciju za dalji rad.

Intelektualno: Koji su najčešći problemi sa kojima se susrećete u drugoj državi? Koliko je teško ili lahko očuvati našu kulturu i tradiciju u drugoj državi?

Duraković: Najčešći problem sa kojim se susrecemo je asimilacija. Nažalost, sa nekim ljudima je teško stupit u kontakt i aktivirat ih u neki rad kao naše Udruženje, jer su izgubili vezu sa domovinom i svojim identitetom. To je nešto što mi moramo spriječit i dosta aktivnije moramo radit na sprečavanju tog problema. Ja sam ubijeđena da nase Udruženje može smanjit asimilaciju među djecom i omladinom koja nama dolazi, jer im mi dajemo vezu sa domovinom. Kroz nas rad djeca vide da smo drugi narodu u odnosu na domicilno stanovništvo. Ovaj problem mi ne možemo sami riješit, ali možemo biti jedan dio rješenja. Pozivam sve nase institucije da priznaju ovaj problem i da i oni počnu radit na sprečevanju daljne asimilacije. Sa druge strane, ima dosta naših ljudi koji su spremni da se aktiviraju, koji vole svoju domovinu i koju su to prenjeli na svoju djecu. Te ljude moramo pazit da bi bili primjer svima nama u dijaspori.

Intelektualno.com