Listovi, udruženja i džemati u Norveškoj jačaju svijest o pripadnosti matici Bosni i Hercegovini
U veoma kratkom razdoblju nakon doseljavanja u Norvešku počelo je aktivnije organiziranje bosanskohercegovačke zajednice. Iako je Islamska zajednica, kao krovna organizacija Bošnjaka u Norveškoj, učinila mnogo napora pri jačanju svijesti o pripadnosti matici Bosni i Hercegovini, osnovano je još nekoliko organizacija s ciljem njegovanja kulture i običaja naše zemlje.
“Odmah po dolasku naših u Norvešku bilo je osnovano Udruženje građana BiH na nivou cijele Norveške (Bosnisk Landsforenig). To udruženje djelovalo je nekoliko godina i veoma efikasno je zastupalo, predstavljalo i širilo pravu istinu o zbivanjima u ratom i agresijom zahvaćenoj domovini. U tome su im vrijedno pomagali norveški prijatelji okupljeni oko organizacije ‘La Bosnia leve’ (‘Pusti Bosnu da živi’), koju je predvodio Ivar Amundsen, tada ugledni privrednik. U ovu norvešku organizaciju bila su uključena značajna imena iz norveškog kulturnog i javnog života. Ivar Amundsen i danas je aktivan i on je počasni konzul Bosne i Hercegovine u Norveškoj.
Udruženje je tada imalo i list na našem jeziku Moja BiH. Poslije su taj informativni i veoma važni posao nastavile novine Bosanska pošta, koje su trajale 20 godina. S vremenom su to postale novine koje su pokrivale cijelu Skandinaviju (Norvešku, Švedsku i Dansku). Izlazile su dva puta mjesečno, s tiražom od oko 10.000 primjeraka. Ugasiše se na samu dvadesetogodišnjicu zbog nedostatka novca, odnosno uskraćivanja finansijske podrške države Norveške. Podrška je prestala zbog norveške ‘plavomodre’ vlasti (desni i ultradesni), koja je bitno srezala svu finansijsku pomoć strancima. Srezana je i podrška većini projekata koje je Norveška finansirala u drugim državama. Danas svojevrsnu informativnu prazninu popunjava BH glasnik, kojeg izdaje Islamska zajednica Bošnjaka u Norveškoj”, napominje Konjhodžić.
Posebno je važno istaknuti ulogu Kulturnog društva “Preporod”, koje je duže od dvadeset godina na usluzi našoj zajednici, te je glavni pokretač svih aktivnosti značajnih za promociju vjere, kulture i naslijeđa. Tu je još nekoliko drugih organizacija čija su djelovanja, također, usmjerena prema čuvanju osjećaja pripadnosti Bosni i Hercegovini.
“Treba spomenuti Kulturno udruženje ‘Institut sevdaha’. Ovo udruženje formirano je kao norveški dio ‘Instituta sevdaha’, kojeg je utemeljio rahmetli Omer Pobrić. Iako matično udruženje u Bosni i Hercegovini više ne egzistira, norveški dio aktivan je i danas. Kroz njega prilično uspješno djeluje vokalna grupa Bosanki i Hercegovki koje uvježbavaju i izvode sevdalinke i one su gotovo uvijek dio manifestacija značajnih za Bosnu i Hercegovinu”, konstatira Fahrudin Konjhodžić pripadnik prve generacije bošnjačkih doseljenika u Norvešku.
Izvor: Admir Lisica, Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja, 2018., Str. 64-66.
