Seattle: Nizama Đuderija će predstaviti istraživanje o agresiji i zločinima u Foči

Nizama Đuderija jedno je od desetina hiljada bosanske djece za koju njihova država ne zna ni gdje se nalaze, ali koja razmišljaju o domovini i nastoje pomoći da ona krene u bolju budućnost.

Sarajka čiji su roditelji porijeklom iz Foče, završila je Kriminalistički fakultet na Univerzitetu u Sijetlu (Seattle) i ovogodišnja je dobitnica Fulbrajtove  (Fulbright) stipendije za istraživački rad o ulozi političkih stranaka u agresiji i ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini, ali i o posljedicama koje naša zemlja trpi i 25 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

– Cilj je objasniti da se radilo o agresiji, a ne o građanskom ratu. Objasnit ću te početne korake ka agresiji na Bosnu i Hercegovinu kroz pojašnjenje uloge političkih partija, vojske i crkve u to vrijeme. Oni će moći razumjeti kako je izvedena agresija u tako kratkom periodu nakon Titove smrti. Tako će shvatiti i zašto imamo entitete, jer je za njih zbunjujuće šta taj entitet, ustvari, znači – kaže Đuderija u razgovoru za “Avaz”.

Fokus njenog istraživanja bit će na Foči i SDS-u, vezama tadašnjih čelnih ljudi te stranke sa Slobodanom Miloševićem i institucijama susjedne države, koji su na Bosnu i Hercegovinu gledali kao na jedan kolač i nastojali dobiti što veći dio. Nije bez razloga Foču uzela kao primjer, jer je u selu Susješno rođen njen otac.

– Svoj rad želim posvetiti svojim najmilijima, ali i ostalim žrtvama ratnih zločina na području Foče. Moja nana Fatima, rahmetli, amidža Avdo nastradali su u aprilu 1992. Poginuli su dok su bježali od kuće. Moj amidža Esad poginuo je na liniji blizu Ilidže – pojašnjava Nizama.

Iako nije rođena u tom gradu, posjete Foči, pogled na Drinu i obnovljenu Aladža džamiju bude u njoj posebne emocije.

– Pretežno smo dolazili da obiđemo mezarje. Babo i mama  nikad se nisu bojali da se vrate, da mi pokažu gdje je živio iako ta kuća više ne postoji, jer je spaljena. Prvi put sam u oktobru prošle godine obišla Aladžu i bila sretna što negdje mogu popiti kafu ne brinući se kako će me neko gledati. Baš se osjećam kao da sam odavde, ima nešto u genima kad si Fočak – kaže Đuderija.

Svoj rad predstavit će u prisustvu svih studenata fakulteta u Sijetlu, a željela bi to učiniti i na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, s kojim, pod mentorstvom profesora Seada Turčala, sarađuje tokom jednogodišnjeg istraživanja.

– Građani Sjedinjenih Američkih Država razumiju da je u Bosni i Hercegovini bio rat, ali ne i koliko je danas narod podijeljen. Zato se nadam da će shvatiti da Dejtonski sporazum nije mnogo pomogao, osim da zaustavi rat i da će još više pomoći našoj zemlji. Shvatit će šta znači velikosrpska ideja i kako se danas živi zbog postojanja genocidne tvorevine Rs. Bez istine nema pravde, a bez pravde ni mira na ovom području – napominje Đuderija.