Centralna džamija u Cambridgeu u Velikoj Britaniji, čijem će svečanom otvorenju prisustvovati i predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, jedna je od rijetkih eko-džamija u svijetu. Proces izgradnje prve eko-džamije u Evropi počeo je 2008. godine. Muslimani u tom gradu, svjesni da četiri mesdžida koja su postojala ne mogu primiti sve vjernike, odlučili su pomoć zatražiti od Timothyja Wintera, profesora islamskih studija Cambridge Univerziteta.
Na taj način je pokrenut projekt na čelu s Winterom, koji je nakon prelaska na islam uzeo ime Abdal Hakim Murad. Više od deset hiljada ljudi i institutcija pružilo je podršku projektu, a značajna pomoć je došla od turskih institucija i Nacionalnog fonda Katara. U projekt se uključio i Yusuf Islam, a džamija je izgrađena na način da se u obzir uzela i zaštita okolišta, što je vidljivo na izgledu dvorišta, ulaza u džamiju, abdesthane, prostora za klanjanje i gasulhane.
Radovi na džamiji su u velikoj mjeri završeni u aprilu 2019., a bogomolja može istovremeno primiti hiljadu vjernika. Dok je dizajn vanjskog dijela kompleksa zadržao duh tradicije, sam objekt je prilagođen modernim vremenima i zaštiti okoliša. Džamija je u velikoj mjeri sagrađena od drveta i mermera, a valja spomenuti i nulti ugljikov otisak.
Imam džamije Ali Tos govorio je o karakteristikama džamije te podsjetio na to da su padavine stalna pojava u Velikoj Britaniji.
-Kišnicu putem odvoda na krovu džamije koristimo za zalijevanje sadnica u dvorištu. Osim toga, koristi se i za čišćenje sanitarnih područja, zbog čega dolazi do potpune iskoristivosti – kazao je imam Tos.
Na krov su postavljeni i solarni paneli, što, prema riječima imama, troškove električne energije smanjuje za 30 posto, a u ljetnom periodu i do 40 posto. Džamija je opremljena i toplotnim pumpama te se na taj način i najmanji toplotni val koristi za grijanje vode u spremnicima.
-Tu vodu koristimo za zagrijavanje podloge ispod tepiha i kao vodu koja teče u abdesthanama – rekao je Tos, imam porijeklom iz Turske.
Prema njegovim riječima, džamija posjeduje i pasivnu ventilaciju. Na zidovima bogomolje nema prozora, a jedan od osnovnih razloga za to, pojašnjava imam, jeste povećati koncentraciju ljudi na namaz.
-Još jedna eco friendly karakteristika jeste da su prozori postavljeni u gornjem dijelu, a preko njih ulazi svjetlost i direktno se prenosi u džamiju – rekao je Tos.
Dodao je kako brojni vjernici vole obavljati molitve u ovoj džamiji, a interesovanje za nju pokazuju i nemuslimani koji informacije o ovoj bogomolji i islamu općenito dobijaju od uposlenika džamije. Jedan od imama je i Sejad Mekić, iz Bosne i Hercegovine. Džamija u kojoj se nalazi i stalna postavka “Naučno nasljeđe u islamskoj civilizaciji između 9. i 16. stoljeća”, već ove godine je dobila devet nagrada.
AA
Dijaspora.org
