Inicijator i rukovodilac projekta te idejni tvorac i urednik studije čije dijelove feljtoniziramo je akademik dr. Muris Čičić. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine institucionalno je provela ovaj interdisciplinarni projekat, a participirali su eksperti iz više naučnih disciplina Univerziteta u Sarajevu, uključujući ekonomsku, pravnu i sociološku oblast. Autori su akademik dr. Muris Čičić, prof. dr. Adnan Efendić, doc. dr. Mirza Emirhafizović, prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, akademik dr. Miloš Trifković i doc. dr. Lejla Turulja. Vlada Federacije BiH je inicirala i podržala izradu Studije, čiji je izdavač ANUBiH.
Najvažniji i najveći obimom su dobrovoljni povraci u BiH, ali tim podacima, nažalost, ne raspolaže zvanična statistika. Tako je potpuno nepoznato koliko se osoba vratilo samo iz Njemačke u BiH. Npr. prema Saveznom uredu za migracije i izbjeglice Njemačke, za tri godine, tj. u periodu 2015-2017, u BiH se kontrolisano vratila 3.931 osoba iz ove zemlje, dok isti izvor navodi kako se 2016. godine u BiH vratilo 16.355 osoba i 12.088 u 2017. godini. Upravo zbog nepostojanja obaveze prijavljivanja i odjavljivanja mjesta boravka, takvi podaci nisu dostupni u potpunosti, ali je važno primijetiti pozitivan trend povratka. Također, ako se uzme u obzir da je iz BiH u Njemačku prema istom izvoru u ovim istim godinama otišlo 24.010, odnosno 26.112 osoba u 2016, odnosno 2017. godini, može se pretpostaviti da se preko 50% osoba koje odu u Njemačku vrati u BiH. To govori u prilog postojanju cirkularnih migracija koje se kod ovakvih i sličnih analiza ne uzimaju dovoljno u fokus, već se agregiraju podaci iz godine u godinu prateći samo trend odlazaka.
Podaci institucija EU
S obzirom na to da ne postoje relevantni zvanični domaći podaci o emigracijama iz BiH, MSBiH se također oslanja na evidencije zemalja prijema. S tim u vezi, u Migracionom profilu 2017. godine predstavljeni su podaci o broju bh. emigranata u 51 državi svijeta. Prema tim podacima, ukupan broj emigranata rođenih u BiH koji su nastanjeni u drugim državama je 1.691.350 (ažurirano u septembru 2017. godine), što je konzistentno s izvještajem Svjetske banke iz 2017. godine koji navodi vrlo sličnu procjenu od 1.638.113 osoba (Svjetska banka, 2017). U nastavku će biti prezentirani zvanični podaci EU, dostupni preko Eurostata. Statistički ured EU (European Statistical Office – Eurostat) prikuplja statističke informacije za institucije EU te promoviše harmonizaciju statističkih metoda u državama članicama i kandidatima za pristupanje, kao i u zemljama EFTA-e. Između ostalih podataka, Eurostat objavljuje i podatke o izdatim boravišnim dozvolama.
Ukupan broj osoba koje su u 2018. godini dobile boravišnu dozvolu u 32 zemlje Evrope je 54.107, dok je ukupan broj za proteklih 10 godina 228.230 osoba. Ovo ujedno predstavlja vrlo relevantne podatke kojima trenutno raspolažu statističke agencije.
Najveći broj dozvola za građane BiH izdat je u Njemačkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji i evidentan je značajan porast osoba koje su dobile dozvolu boravka, sa čime se može jasno procijeniti trend porasta u broju emigracija iz BiH. Tako je u 2018. godini 45% više bh. stanovnika dobilo dozvolu boravka u drugoj zemlji u odnosu na 2017. godinu, a i tada je bio porast od 37% u odnosu na 2016.
Od ukupnog broja izdatih boravišnih dozvola, najviše ih je izdato na period od 12 mjeseci i više (31.048), dok su 19.544 dozvole izdate na period od 6 do 11 mjeseci, te 3.512 na period od 3 do 5 mjeseci. Ovo također treba uzeti u obzir jer se tu nalaze i ciklične migracije, dakle radnici koji nekoliko mjeseci godišnje provode u drugoj zemlji zbog edukacije (njih 2.396 u 2018. godini) ili radnog angažmana, ali oni koji nisu emigrirali u tu zemlju, već se vraćaju u BiH. Ti su radnici ili studenti izuzetno važan resurs, zato što svoje znanje, iskustvo, pa i zarađeni novac vraćaju u BiH, odnosno oni su donosioci ljudskog i finansijskog kapitala.
Za boravišne dozvole se, osim trajanja, navodi i razlog boravka u zemlji prijema. S tim u vezi, Eurostat grupiše razloge u četiri kategorije: porodica, obrazovanje, radne aktivnosti i ostalo. Najviše osoba, njih 33.229, boravi u zemljama prijema zbog obavljanja neke radne aktivnosti. Potom, 16.051 osoba navela je porodične razloge kao razlog boravka, dok je 2.396 osoba u zemlji prijema zbog obrazovanja.
Boravišne dozvole
Pored zemalja Evrope koje su prezentirane u prethodnom poglavlju, još je bitno obratiti pažnju na nekoliko zemalja u koje često odlaze migranti iz BiH, konkretno SAD i Australiju. Interesantno je primijetiti da, suprotno uvriježenom mišljenju, zvanični pokazatelji na listama 15 najvećih zemalja prijema iz BiH ne sadrže ni Tursku, ni UAE, pa čak ni Srbiju (važno je naglasiti da se zbog dvojnog državljanstva bh. migranti u Srbiji ne vide kao migranti).
Prema podacima US Department of State – Bureau of Consular Affairs, ukupan broj viza izdatih za građane BiH u 2018. godini je 5.965, od čega je 5.678 neimigrantskih, a 287 migrantskih viza (od kojih je sedam zamjena). Kada je u pitanju Australija, 580 osoba je imalo privremenu boravišnu vizu 31. 12. 2018. godine. Tokom 2017. i 2018. godine izdato je 70 stalnih boravišnih dozvola doseljenicima iz BiH.
Izdavač: ANUBIH
