Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine je izvještaj zasnovan na rezultatima kombinirane metode istraživanja koja uključuje sveobuhvatno mapiranje dijaspore iz BiH u deset odabranih odredišnih zemalja: Australija, Austrija, Danska, Njemačka, Italija, Holandija, Slovenija, Švedska, Švicarska i Sjedinjene Američke Države. Istraživanje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine.
Na osnovu zaključaka izvedenih iz kvalitativnih i kvantitativnih podataka ovog projekta, jasno je da mnoge preporuke za angažman dijaspore iz BiH u razvojnim aktivnostima zavise od preporuka za unaprjeđenje odnosa dijaspore iz BiH sa domovinom i povećanja povjerenja između njih. Uprkos trenutnim nedostacima, dijaspora iz BiH bi željela ojačati veze sa domovinom, te bi željela biti aktivan sudionik u budućnosti BiH. Preporuke za oblasti u kojima se može napraviti napredak uključuju:
1. Povećanje angažmana i prisustva institucija u BiH među dijasporom iz BiH u Danskoj. Jedna od preporuka koju su ponovili učesnici fokus grupa i ispitanici u Danskoj bila je značaj angažmana institucija iz domovine prema dijaspori. To obuhvata sve nivoe vlasti, uključujući i lokalni nivo. S obzirom na to da je već uspostavljena jaka veza sa Ambasadom, dalje učešće bi se moglo podsticati putem Ambasade, kako bi se ohrabrilo na veći angažman, a ne samo na konzularne poslove. Do određenog stepena, Ambasada je već preduzela izvjesne korake u tom pravcu, održavajući prisustvo na Facebooku i, u okviru svog ograničenog mandata, služeći kao glavna dodirna tačka za pitanja u vezi sa Bosnom i Hercegovinom. Ovo je dobrodošao razvoj događaja koji bi trebao biti podržan u budućnosti. Dijaspora iz BiH u Danskoj naglašava potrebu izgradnje više dobre volje između dijaspore i domovine, bilo kroz povećanje mogućnosti učenja bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika za dijasporske zajednice u Danskoj ili kulturnu saradnju koja bi pomogla da se okupe pojedinci koji žive u Danskoj i izgrade jaču zajednicu, koja je u ovom trenutku podijeljena.
2. Izradu promotivnog materijala o uspješnim primjerima ulaganja dijaspore iz BiH u BiH. Promotivni materijal bi onima koji možda razmišljaju o ulaganjima u BiH pružio motivaciju i primjer kako je neko drugi uspio. To bi, također, uklonilo i neke od prepreka u vezi sa angažmanom dijaspore iz BiH. Prema tome, postoji potreba za izgradnjom kapaciteta i informativnim kampanjama kako bi pripadnici dijaspore bili informirani o potencijalnim doprinosima putem ulaganja finansijskog i društvenog kapitala. Za one koji su na vrhuncu svoje karijere, važno je obezbijediti informacije i povezanost sa BiH kako bi bila promovirana ulaganja. Bilo da se ovo dešava kroz kampanje tokom ljeta koje imaju za cilj da informiraju dijasporu o mogućnostima (npr. oglašavanje na aerodromima) ili putem promoviranja dijasporskih web portala (što ispitanici navode da bi bilo od pomoći) ili kao treće sredstvo – usklađen i kontinuiran napor da se ova populacija uključi prije nego što njen angažman ne nestane. Uopćeno govoreći, neophodan je veći stepen angažmana domovine prema drugoj generaciji, prije nego što se ona previše udalji od domovine i postane nezainteresirana.
3. Razvijanje programa i aktivnosti u cilju jačanja veza između dijaspore iz BiH i lokalnih pojedinaca, kako u prvoj tako i u drugoj generaciji, uključujući, ali ne ograničavajući se, na dijasporske organizacije. Postoji potencijal za saradnju sa organizacijama kao što je SBHUD, kako bi bile promovirane mogućnosti. Ono što treba naglasiti jeste njihova pripadnost većoj bosanskoj zajednici, s obzirom na to da mnogi od ovih pojedinaca na godišnjem nivou provode prosječno jedan do dva mjeseca u BiH. Ne smatraju se svi dijelom dijaspore i na potencijalni povratak gledaju kao na realnu opciju, čemu svjedoči broj osoba koje se nakon penzionisanja vraćaju u BiH.
4. Osiguravanje prilika za dijasporu da se angažuje u BiH u cilju jačanja mogućnosti lokalnog ekonomskog razvoja. Pojedinci koji pripadaju organizacijama dijaspore iz BiH u Danskoj voljni su i zainteresirani za humanitarne projekte, te su pomogli obnove kuća za povratnike i učestvovali u drugim manjim investicionim projektima u lokalnim zajednicama. Podsticanje više takvih mogućnosti bilo bi dobrodošlo, jer pripadnici dijaspore obično čuju za stanje potrebe samo putem neformalnih kanala i stoga su često nesvjesni potreba koje bi mogle biti i izraženije. Humanitarni rad dijaspore može postići mnogo i na polju pomoći ekonomskom razvoju lokalnih zajednica u BiH putem ulaganja 105 u programe obuke i ciljane projekte usmjerene na stvaranje održivih mogućnosti za stanovništvo u BiH.
5. Podsticanje i pojednostavljivanje učešća građana iz dijaspore kao i bolja integracija pojedinaca iz dijaspore na političku scenu u BiH. Barem podsticanje pripadnika dijaspore da se registriraju za glasanje te informiranje pripadnika dijaspore iz druge generacije o tome kako da dobiju državljanstvo da bi mogli održavati veze sa domovinom.
6. Razvijanje programa i aktivnosti u cilju jačanja veza između dijaspore iz BiH i lokalnih pojedinaca, kako u prvoj tako i u drugoj generaciji. Povećani napori da se održi angažman druge generacije bili bi korisni za dugoročno planiranje. Ovo uključuje angažman sa prvom generacijom kroz kulturne aktivnosti koje su promovirani od strane i u saradnji sa institucijama BiH uključujući i Ambasadu, kao i organiziranje relevantnih programa za pripadnike dijaspore iz BiH tokom najprometnijih perioda njihovih posjeta BiH, recimo tokom sezone ljetnjih godišnjih odmora.
7. Pružanje izravne podrške dopunskom obrazovanju u dijaspori, kao i uspostavljanje programa u BiH. Pripadnici dijaspore iz BiH u Danskoj su, posredstvom Ambasade BiH u Kopenhagenu, dobili udžbenik iz BiH za potrebe dopunskog obrazovanja. Nastavnici za dopunsko obrazovanje rade na dobrovoljnoj osnovi, a dijaspora je ukazala da bi neki vid formalnije podrške bio od pomoći, uključujući i slanje nastavnika iz BiH u Dansku. Oni bi, također, podržali alternativne inicijative kao što je online dopunsko obrazovanje, kako bi bilo osigurano da njihova djeca uče bosanski, hrvatski ili srpski jezik, a koji bi dodatno usavršili tokom vremena provedenog u BiH i u kontaktu sa drugom djecom.
8. Uspostavljanje formalnih procedura za dijasporu iz BiH da prenosi akademsko znanje, praksu i vještine. Ispitanici su izrazili frustracije pokušavajući nešto samostalno implementirati i što nisu u mogućnosti to uraditi zbog logističkih poteškoća, nedostatka podrške institucionalnih aktera, ili jednostavno, zbog nedostatka mreže za uspostavljanje inicijalnih kontakata u onim slučajevima kada su pokušali pozvati govornike iz BiH ili pokušali sami organizirati takve neformalne događaje u BiH. Sve to može lako biti riješeno putem kontakata MLJPI-a ili sličnih nadležnih mjesta, koja bi djelovala kao posrednici u pomaganju jačanja veza dijaspore sa domovinom. Formalne procedure koje prevazilaze individualne kontakte bi, također, dale značajan doprinos u procesu izgradnje povjerenja i stvaranja održivih mogućnosti za prenošenje znanja.
Dijaspora.org
