Organiziranje Bošnjaka u Berlinu počinje 1989. godine nakon osnivanja Islamskog kulturnog centra

Meho Travljanin predsjednik je Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu. U Njemačku je došao kao izbjeglica tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Prisjećajući se svojih početaka, Travljanin napominje da je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća naša dijaspora bila suočena s raznim problemima koji su je sputavali. Neizvjesnost među Bošnjacima trajala je sve do početka 2000. godine, kada se primjećuje značajniji napredak.

“Islamski kulturni centar Bošnjaka u Berlinu osnovan je 1989. godine, što se može uzeti kao godina početka prvog ozbiljnijeg organiziranja Bošnjaka u Berlinu. Uslijed rata u Bosni i Hercegovini, dolazi do povećanja broja Bošnjaka u Njemačkoj, koji su se na početku nalazili u veoma teškom položaju. Naime, iako je Njemačka prijateljski primila brojne izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, veoma je teško bilo dobiti dozvolu za boravak. To je predstavljalo probleme za našu zajednicu, koja je tek nakon 2000. godine u velikoj mjeri uspjela srediti svoje stanje”, prisjeća se Travljanin.

Ključnu ulogu u organiziranju bošnjačke manjinske zajednice imala je Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj putem džemata koji su se od samog početka stavili na raspolaganje. U cijelom procesu organiziranja bošnjačke zajednice pomogle su i vlasti Njemačke, koje su i tada stimulirale integriranje Bošnjaka u njemačko društvo.

“Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj već trideset godina pozitivno utječe na naš narod. Čitava naša organizacija odvijala se oko džemata koji za nas nisu imali samo vjersku ulogu već su se u njima održavale razne aktivnosti s ciljem afirmiranja Bošnjaka. S vremenom su Bošnjaci kao zajednica sve više jačali, a dokaz tome su i zgrade Islamskog centra koje smo napravili. Svi mi džemat doživljavamo emotivno jer znamo koliko je značajan u našoj afirmaciji. Aktivnosti Islamske zajednice Bošnjaka i dalje se nastavljaju, imamo oko 250 polaznika u mektebe. Tu su i bosanske dopunske škole, u kojima se uči bosanski jezik i naša tradicija. Brojna predavanja gostiju iz Bosne i Hercegovine, kao i već tradicionalno druženje nedjeljom, definitivno olakšavaju Bošnjacima život izvan njihove domovine. U svemu ovome pomogla nam je i Njemačka, koja je tokom svih ovih godina dokazala da je iskreno prijateljska zemlja Bosni i Hercegovini”, naglašava Travljanin.

Izvor: Admir Lisica, Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja, Sarajevo, 2018, str. 80-81.

intelektualno.com