Ovih dana svjedoci smo da j teško govoriti o slobodi medija i govora, o profesionalnom novinarstvu, u zemljama koja nisu dosegle elementarne demokratske standarde, koje nikada na izborima nisu uspjele da promijene vlast i u kojoj je sve kontrolisano, pa i najveći broj medija i novinara.
Pritisci na medije, udari na slobodu govora, ugrožena bezbjednost novinara, ekspanzija “lažnih vijesti”, problemi su koji i dalje prate novinare.
Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3naja od 1993. godine kad ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih nacija.
Cilj obilježavanja tog dana, koji okuplja medijske profesionalce, koji potom procjenjuju stanje slobode medija i raspravljaju o mogućnostima za rješavanje brojnih izazova, jest podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njenih temeljnih načela.
Obilježava se na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju su sastavila grupa afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom – zaštititi temeljna prava slobodne štampe.
U posljednjih deset godina, u svijetu je ubijeno preko 700 novinara. Prema izvještaju nevladine organizacije “Reporters without borders” (Reporteri bez granica), najvećem riziku su izloženi novinari koji prate oružane sukobe u svijetu, no mnogo njih je ubijeno i izvan oružanih sukoba. Također ističu kako u zemljama poput Kine, Egipta, Irana i Saudijske Arabije stalno smišljaju nove metode ugnjetavanja. Građansko novinarstvo najviše trpi zbog tih metoda koje uključuju kontrolu interneta kako bi se kontrolirali blogeri i novinari koji objavljuju tekstove na internetu ili društvenim mrežama
BHINFODESK
