Porast podrške radikalnim desničarima u zemljama Zapadne Evrope sve je više izražen. Ovakvo stanje rezultiralo je učestalima napadima na migrante, posebno na one koji dolaze iz većinski muslimanskih zemalja. Primjer netrpeljivosti prema muslimanima svakako je i napad koji se prije nekoliko dana dogodio na jednu od džamija u Švedskoj. Upravo o ovim i sličnim aktuelnim temama za Stav govori Umihana Rašović-Kasumović, Bošnjakinja rođena u Sjenici, koja se dugi niz godina u Švedskoj bavi politikom. Na nedavno održanim izborima, ova veoma aktivna Bošnjakinja, koja je u švedskim medijima poznata po svojoj borbi protiv islamofobije i čuvanju istine o genocidu u Srebrenici, osvojila je mandat u regionalnom i komunalnom Vijeću, što joj svakako pruža priliku za nastavak djelovanja u istom smjeru.
Razgovarao: Admir Lisica
STAV: Na nedavno održanim izborima u Švedskoj, osvojili ste mandat u regionalnom i komunalnom Vijeću koji Vam je omogućio još aktivnije djelovanje u pravcu čuvanja istine o genocidu u Srebrenici te povezivanju Šveđanja i Bošnjaka. Koliko je važno da Bošnjaci u dijaspori imaju svoje predstavnike u vlasti?
Rašović-Kasumović: Vlast treba da bude ogledalo društva. U Švedskoj ima oko 100. 000 Bošnjaka i veoma je važno da budemo dio vlasti u državi u kojoj živimo. Na prethodnoj komunalnoj skupštini, gdje sam ja delegat, jedna ultra desna partija, koja je na izborima u septembru 2018. godine osvojila 26,7%, dala je prijedlog da općina više ne prima izbjeglice, ukine nastavu na maternjem jeziku u školama, sklone sve knjige na stranim jezicima iz gradske biblioteke i da se pomoć stranačkim udruženjima, kao što su bošnjačka udruženja, ukine itd. Kao razlog su naveli da bi njihov prijedlog olakšao i ubrzao asimilaciju stranaca u švedskom društvu. Ovi prjedlozi su direktan udar na Bošnjake i sve ostale maninjske narode u Švedskoj. Većina partija, kao i Lijeva partija u kojoj sam ja aktivista, su ove prijedloge kritikovali. Švedski mediji su prenijeli moj govor u skupštini, gdje sam govorila o tome da je zavod za zapošljavanje u Švedskoj izdao raport kako Švedska ekonomija nikad nije bila bolja i to zahvaljujući strancima. U 2017. godini stranci su zauzeli 8 od 10 novih radnih mjesta. I da, pored svega toga, ekstremni (ultra) desničari žele da ukinu pravo na azil i na taj način ugrožavaju ljudska prava. Navela sam da studije pokazuju da politika asimilacije nikada u praksi nije funkcionisala/uspjela i time zamolila desničare da čitaju više naučnih tekstova, prije nego što se izjasne. Sa mnom su se složili predstavnici ostalih partija i naveli da studije pokazuju, da djeca koja znaju svoj maternji jezik brže uče švedski. S ovim želim da istaknem, da ako želimo da zadržimo svoj identitet, neophodno je da budemo dio vlasti u državi u kojoj živimo.
STAV: Mogu li Bošnjaci svojim političkim aktivizmom doprinijeti zbližavanju Bosne i Hercegovine i Švedske na ekonomskom planu?
Rašović-Kasumović: Političari u Švedskoj imaju veliki medijski prostor koji mogu da iskoriste na različite načine, a jedan od načina je lobiranje. Bošnjaci koji se bave politikom u Švedskoj mogu isto tako da rade na diplomatiji između Bosne i Hercegovine i Švedske i na takav način omoguće više saradnje i projekata. Švedskoj, kao i Evropskoj, populaciji sve važnija postaja zelena politika kao i ekonomski razvoj na održiv način. Sve više Šveđana iz tih razloga bira da ne putuje avionom nego prvenstveno vozom, jer su željeznice najmanji zagađivač planete. Lijeva partija, kao i Zelena partija, u Švedskoj i u Evropskom parlamentu se bore za to da izgrade prugu kroz Evropu kako bi ljudi, umjesto da putuju avionom, dobili mogućnost da iz Skandinavije putuju za Balkan, Italiju ili Španiju, vozom. Ovo je jedan od načina kako političari u Švedskoj i Evropi mogu da doprinesu zaštiti prirode u svijetu, eko-turizmu i infrastrukturi u Bosni i Hercegovini. Širom svijeta, pa tako i u Švedskoj, ima puno uspješnih Bošnjaka, koji bi mogli da doprinesu i ulože u naše domovinske zemlje Bosnu i Hercegovinu i Sandžak, ali je na vlastima da se pobrinu za stabilnost regiona kako bi se ovim ljudima omogućila sigurnost za investiranje. Osim kapitalističkih, važno je napomenuti i internacionalnu solidarnost, za koju se mi iz Lijeve partije borimo. Bitno je da bogate i demokratsko razvijene države ulažu u zemlje koje to nisu, radi solidarnosti, ali i stabilnosti u svijetu.
STAV: Kada govorimo o zajednici Bošnjaka u Švedskoj, prema Vašem mišljenju, kakav je njihov trenutni položaj?
Rašović-Kasumović: Mislim da je bosnjačka dijaspora u Švedskoj jedna od najbolje organiziranih zajednicu u svijetu. Naravno da to može da bude bolje, jer nas ima puno više nego što smo aktivini u nekom od udruženja sa bošnjačkim predznakom. Švedska nam je do sada omogućila da napredujemo i to treba da iskoristimo. Danas imamo aktivna udruženja, dopunske škole, vrijednu Bošnajčku islamsku zajednicu, literaturu na bosanskom jeziku u gradskim bibliotekama i radio na bosanskom jeziku. Bošnjaci su u Švedskoj vrlo uspješni i najbolje integrisani u društvo. Smatram da je važno napomenuti da su Bošnjaci za razliku od drugih manjinskih zajednica u dosta manjoj mjeri ugroženi, zbog toga što ličimo na Skandinavce, ali i zbog naše brze adaptacije na nove životne uslove u ovoj zemlji.
STAV:Na koji način oni ustvari čuvaju vezu sa svojom domovinom?
Rašović-Kasumović: Većina Bošnjaka u Švedskoj ima dobru vezu sa svojom domovinom. Mnogi prate dešavanja u domovini putem televizije, interneta i časopisa. Nadam se da će mlađa generacija isto biti zainteresovana da nastavi saradnju sa svojom domovinom. Bogastvo je biti dio dvije različite kulture i tako pokupit ono najbolje iz obje. Kao što sam već navela, Bošnjaci čuvaju vezu sa svojom domovinom kroz razna udruženja s bošnjačkim i bosanskohercegovačkim predznakom u kojima se njeguje bosanski jezik, bošnjačka historija i ostale bitne stvari, što je definitivno veoma bitno.
STAV: Često se može pročitati da Bošnjaci svojim primjerom aktivno sudjeluju u pomaganju izbjeglicama koje dolaze u zemlje Zapadne Evrope. Koliko naš „bošnjački primjer“ može biti vodič prema dobroj integraciji izbjeglica?
Rašović-Kasumović: Bošnjaci u Švedskoj su osjetili šta znači biti izbjeglica i borit se za integraciju u društvu. Mnogi Bošnjaci nisu dobili mogućnost da validiraju svoje znanje, zanat i da rade ono što su radili u svojoj državi, već su morali da se ponovo školuju. Zbog toga razumiju i aktivno pomažu izbjeglicama koje dolaze danas. Puno Bošnjaka u Švedskoj radi u institucijama koje aktivno rade s izbjeglicama. Bitno je naglasit da su izbjeglice, koje danas traže azil u Švedskoj, većinom iz Sirije i vrlo su obrazovani. Nažalost, islamofobija je doprinijela da je današnjim izbjeglicama i strancima uopće znatno teže da nađu posao i integriraju se u društvu iako je velika potražnja za radnom snagom u cijeloj Evropi. Švedski mediji i političari često pišu o tome kako su izbjeglice iz bivše Jugoslavije uspjele u Švedskoj i kako se ”isplatilo” pomoći izbjeglicama, prvenstveno onim iz Bosne i Hercegovine. Dakle, ako damo istu šansu današnjim izbjeglicama, to će se vratiti u budućnosti. Ne treba zaboraviti da je Švedska veoma stara zemlja, te da su mladi snaga koja nedostaje.To je jedan od aspekata što se tiče izbjeglica, a drugi aspekt je da jedna demokratska država ne smije da uskrati pravo na azil ljudima koji su ugroženi. Pravo na azil spada među temeljna načela ljudskih prava i ne treba da primamo izbjeglice samo zato što se to nama isplati, nego zbog solidarnosti i demokratije.
Stav
